Krvni tlak-pritisak je pojam pod kojim podrazumijevamo tlak stupca krvi u arterijama organizma. Srce poput mišićne crpke istiskuje krv preko aortnog zaliska u aortu, a potom krv struji iz aorte, raspodjeljujući se u sve njezine ogranke do najmanjih arterija - arteriola i kapilara. Pri mjerenju krvnog tlaka određuju se vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka.
Za vrijeme sistole (srčanog stiska, kontrakcije) krvni tlak je bitno viši nego tijekom dijastole (razdoblje punjenja klijetki krvlju iz pretklijetki). Tlak se može izražavati i kao srednji arterijski tlak koji se računa iz vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Vrijednosti krvnog tlaka nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stupnju psihičkog stresa, dobu dana (ujutro su u pravilu više nego navečer), itd.
Točno mjerenje arterijskog tlaka može se ostvariti jedino tzv. invazivnim mjerenjem, što podrazumijeva punkciju arterije, pri čemu se arterijski tlak odražava kao tlak stupca žive u sustavu za takvo mjerenje tlaka. U praksi se arterijski tlak najčešće mjeri živinim ili digitalnim tlakomjerom, pri čemu se analiziraju šumovi protoka krvi kroz perifernu arteriju u lakatnoj jami ili zapešću, koja je izvana pritisnuta manšetom ispunjenom zrakom, a čiji tlak podešavamo s pomoću uređaja za takvo mjerenje tlaka. Pojava šumova strujanja krvi, kroz izvana pritisnutu arteriju, mjera je za tzv. sistolički, "gornji" arterijski tlak, a njihov nestanak označava približne vrijednostidijastoličkog, "donjeg" tlaka (laici za dijastolički tlak nerijetko - pogrešno - rabe izraz "srčani"). Spomenuti šumovi nastaju zbog vrtloženja krvi u pritisnutoj arteriji.
Prije bilo kakvih samokontrola krvnog tlaka, potrebna je kratka edukacija o tehnici mjerenja tlaka, budući da osobe mogu u mjerenju tlaka bitno pogriješiti, precjenjujući ili, što je češće, potcjenjujući stvarne vrijednosti tlaka.
tags:pritisak-tlak,srce,aorte,
