Gojaznost i kalorije
Ko bude uporan kada ovo pročita, možda će i uspjeti.
Ovako su naveli stručnjaci:Ako se u tijelo unese jedan gram bjelančevina, njihovom razgradnjom u organizmu oslobodit će se u prosjeku 4 kalorije. Isti broj kalorija daju i ugljikohidrati dok će 1 gram masti izgaranjem osloboditi čak 9 kalorija. Iako masti sadrže više nego dvostruko količinu energije od ugljikohidrata i bjelančevina, ugljikohidrati su glavni izvor kalorija u hrani. Oni daju 50 do 70 posto ukupne količine kalorija. Taj je postotak u siromašnijim zemljama još veći s obzirom na to što su ugljikohidrati najjeftiniji izvor energije: krompir, kruh, tjestenina, grah.
Kod nas je znatan izvor kalorija alkohol, koji u obliku alkoholnih pića, negdje čak i redovito, predstavlja sastavni dio obroka.
Dnevne kalorijske potrebe tijela ovise o tjelesnoj aktivnosti i kreću se u granicama od 2200 do više od 5000 kalorija.
Osobama koje u svom zvanju pretežno sjede ili obavljaju lakši fizički posao, potrebno je dnevno 2300 do 2500 kalorija. Jača tjelesna aktivnost zahtijeva oko 3000 ka-lorija, težak fizički rad 4000 kalorija, dok se prilikom najtežih fizičkih poslova (npr. rudari, drvosječe) utroši i 5000 kalorija. Energija izražena kalorijama troši se neprekidno, ali ne i jednoliko.
Tako će lagan fizički rad trošiti svega oko 100 kalorija na sat, sjedenje 75 kalorija, dok će se spavanjem utrošiti još manje. Težak fizički rad utroši 400 i više kalorija u toku jednoga sata. Umni rad, unatoč tome što je vrlo zamoran, troši malo kalorija. Liječnik je izvršio pokus na sebi i ustanovio da »jedan sat umnoga rada ne troši više kalorija nego što ih ima u polovini jednog kikirikija«. Zdrav čovjek potpuno nesvjesno održava ravnotežu između svojih kalorijskih potreba te količine i kalorijske vrijednosti pojedine hrane. U zdrava čovjeka količina kalorija unijetih hranom odgovara količini potrošene energije. Kada se u tijelo hranom i pićem unosi više kalorija nego što je organizmu potrebno, dolazi do gojaznosti. Sav višak »pojedinih« kalorija, bez obzira jesu li to masti, ugljikohidrati, bjelančevine ili alkohol, pohranjuje se kao rezerva u masnim stanicama tijela.
Na svakih 9 kalorija suvišne energije organizam stvara 1 gram rezervne masti.
To znači, ako osoba dnevno dobiva samo 500 kalorija iznad svojih potreba,kroz tjedan dana povećat će tjelesnu težinu za pola kilograma. Mogli bismo kazati da organizam koristi vrijeme izobilja da bi stvorio rezervu a »mršave dane«.
Međutim, te rezerve masti pretjerane su kod gojaznih osoba. Mnoge ugojene osobe imaju po nekoliko stotina tisuća rezervnih kalorija nataloženih u masnom tkivu. U današnjim uvjetima života takvo nakupljanje masnoga tkiva ne samo što je nepotrebno i nesvrsishodno ,nego je i štetno po zdravlje.
Eto, ko je razumio može i početi sa skidanjem kilograma.Pa sretno.
mršavljenje,kalorije i kilogrami,gojaznost i kalorije,skidfanje kilograma,mršanje ,mjerenje kalorija,jesti i mršati,kako smršati,kako prirodno smršati
